Obračun zarade 2026 korak po korak: porez, doprinosi i PPP-PD prijava
Svaka isplata zarade u Srbiji prolazi kroz isti postupak: obračuna se bruto zarada, od nje porez i doprinosi, podnese se elektronska prijava PPP-PD, dobije se broj odobrenja za plaćanje i tek onda se novac isplaćuje radniku i državi. Ko taj redosled ne poštuje, rizikuje kamatu i prekršaj — jer se prijava podnosi pre isplate, ne posle. U ovom vodiču prolazimo ceo obračun korak po korak, sa svim parametrima koji važe u 2026. i konkretnim primerom od početka do kraja.
Od čega se sastoji zarada
Zarada nije samo iznos iz ugovora. Po Zakonu o radu ona obuhvata:
- osnovnu zaradu — ugovoreni iznos za puno radno vreme i standardni učinak;
- uvećanja zarade — najpoznatije je uvećanje po osnovu vremena provedenog na radu („minuli rad”), najmanje 0,4% od osnovice za svaku punu godinu rada kod poslodavca, zatim uvećanja za noćni rad, rad praznikom i prekovremeni rad;
- druga primanja koja imaju karakter zarade prema ugovoru i opštem aktu.
Pored zarade, zaposleni ima pravo i na naknade troškova (prevoz, dnevnice za službeni put…) — one imaju svoje neoporezive limite i ne ulaze u obračun na isti način, pa ih u ovom tekstu ostavljamo po strani.
Parametri za obračun u 2026.
Pre samog obračuna, brojevi koje morate znati ove godine:
| Parametar | Vrednost u 2026. |
|---|---|
| Porez na zaradu | 10% |
| Neoporezivi iznos (mesečno, puno radno vreme) | 34.221 RSD (od 1.1.2026) |
| Doprinosi na teret zaposlenog | 19,9% (PIO 14% + zdravstvo 5,15% + nezaposlenost 0,75%) |
| Doprinosi na teret poslodavca | 15,15% (PIO 10% + zdravstvo 5,15%) |
| Najniža mesečna osnovica doprinosa | 51.297 RSD (od 1.1.2026) |
| Najviša mesečna osnovica doprinosa | 732.820 RSD (od 1.1.2026) |
| Minimalna cena rada | 371 RSD neto po radnom času |
Neoporezivi iznos se usklađuje svakog januara, a najniža i najviša osnovica doprinosa objavljuju se krajem godine za narednu — zato obračun iz decembra i obračun iz januara nikad nisu isti, iako je ugovorena plata ista.
Obračun korak po korak
Postupak je uvek isti, bez obzira na visinu zarade:
- Utvrdite bruto 1 — osnovnu zaradu uvećajte za minuli rad i eventualna druga uvećanja. Ako je ugovorena neto plata, bruto se računa „unazad” (najlakše u kalkulatoru zarade).
- Obračunajte porez: (bruto 1 − 34.221) × 10%.
- Obračunajte doprinose zaposlenog: bruto 1 × 19,9% — ali na osnovicu ne nižu od najniže (51.297) ni višu od najviše (732.820).
- Izračunajte neto: bruto 1 − porez − doprinosi zaposlenog. To ide radniku na račun.
- Dodajte doprinose poslodavca: bruto 1 × 15,15% (u granicama istih osnovica). Bruto 1 + doprinosi poslodavca = bruto 2, stvarni trošak firme.
Primer: bruto zarada 120.000 RSD
| Stavka | Obračun | Iznos |
|---|---|---|
| Bruto 1 | — | 120.000,00 |
| Osnovica poreza | 120.000 − 34.221 | 85.779,00 |
| Porez na zaradu (10%) | 85.779 × 10% | 8.577,90 |
| Doprinosi zaposlenog (19,9%) | 120.000 × 19,9% | 23.880,00 |
| Neto za isplatu | 120.000 − 8.577,90 − 23.880 | 87.542,10 |
| Doprinosi poslodavca (15,15%) | 120.000 × 15,15% | 18.180,00 |
| Bruto 2 (ukupan trošak firme) | 120.000 + 18.180 | 138.180,00 |
Od 138.180 RSD koliko firma ukupno izdvoji, radniku stiže 87.542 RSD — razliku čine porez i doprinosi. Ako vam odnosi bruto 1 / bruto 2 / neto još nisu sasvim jasni, krenite od teksta o razlici bruto i neto zarade.
Kada se primenjuju najniža i najviša osnovica
Dve granice menjaju običan obračun:
- Najniža osnovica (51.297 RSD). Ako je bruto 1 niži — tipično kod nepunog radnog vremena — doprinosi se svejedno obračunavaju na 51.297 RSD. Porez se i dalje računa na stvarnu zaradu (uz srazmeran neoporezivi iznos kod nepunog radnog vremena).
- Najviša osnovica (732.820 RSD). Na deo bruto zarade iznad ovog iznosa doprinosi se ne plaćaju — ni zaposlenog ni poslodavca. Plaća se samo porez od 10%. Zato kod visokih zarada svaki dinar iznad najviše osnovice „košta” znatno manje nego ispod nje.
Primer: zarada iznad najviše osnovice
Direktor sa bruto 1 zaradom od 800.000 RSD — iznad najviše osnovice od 732.820 RSD:
| Stavka | Obračun | Iznos |
|---|---|---|
| Porez na zaradu (10%) | (800.000 − 34.221) × 10% | 76.577,90 |
| Doprinosi zaposlenog (19,9%) | 732.820 × 19,9% | 145.831,18 |
| Neto za isplatu | 800.000 − 76.577,90 − 145.831,18 | 577.590,92 |
| Doprinosi poslodavca (15,15%) | 732.820 × 15,15% | 111.022,23 |
| Bruto 2 (ukupan trošak firme) | 800.000 + 111.022,23 | 911.022,23 |
Obratite pažnju: doprinosi se i za zaposlenog i za poslodavca računaju na 732.820, a ne na stvarnih 800.000. Na deo zarade iznad kapice ide samo porez od 10% — zato je efektivno opterećenje visokih zarada niže nego što se obično misli, što je važan podatak i kod odluke plata ili dividenda za vlasnike firmi.
Obračun minimalne zarade ima svoja pravila (fond časova se menja iz meseca u mesec) — detalje i tabelu po mesecima držimo ažurnu na stranici minimalna zarada 2026.
PPP-PD prijava: kako se zarada prijavljuje
PPP-PD (pojedinačna poreska prijava o obračunatim porezima i doprinosima) je elektronska prijava koja se podnosi Poreskoj upravi pre svake isplate zarade ili naknade zarade — preko portala ePorezi, lično ili preko knjigovođe kao ovlašćenog lica.
Postupak u praksi:
- Knjigovođa sastavi obračun i popuni PPP-PD (podaci o poslodavcu, svakom primaocu, osnovicama, porezu i doprinosima).
- Prijava se podnosi elektronski; Poreska uprava je proveri i dodeli BOP — broj odobrenja za plaćanje.
- Sa pozivom na BOP plaćaju se objedinjeno porez i svi doprinosi (jedna uplata umesto nekadašnjih više naloga).
- Tek nakon toga sledi isplata neto zarade zaposlenima. Isplata bez podnete prijave je prekršaj.
Rokovi koje ne smete promašiti
- Zarada se isplaćuje najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec (Zakon o radu).
- Ako zaradu ipak ne isplatite, obaveza doprinosa ne miruje: do poslednjeg dana narednog meseca morate podneti PPP-PD i platiti doprinose najmanje na najnižu osnovicu. Primer iz ovog meseca: junska zarada neisplaćena → PPP-PD i doprinosi na najnižu osnovicu do 31. jula. Sve julske rokove smo sabrali u poreskom kalendaru za jul 2026.
- Isplata u više delova? Prijava se podnosi pre svakog dela isplate.
Obračunski (isplatni) listić — obaveza, ne ljubaznost
Uz svaku isplatu zarade ili naknade zarade poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi obračun zarade (isplatni listić) — dokument iz koga se vidi bruto, svaki odbitak, osnovice i neto. Listić se može dostaviti i elektronski, a važi i kao izvršna isprava: ako je zarada obračunata a nije isplaćena, zaposleni na osnovu njega može direktno da pokrene prinudnu naplatu. Poslodavac je dužan da obračun dostavi i za mesec za koji nije izvršio isplatu, sa napomenom da zarada nije isplaćena — u praksi se to najčešće zaboravi.
Naknada zarade — kada zaposleni ne radi, a prima
U obračun ulaze i odsustva: godišnji odmor i plaćeno odsustvo (naknada po pravilu u visini prosečne zarade zaposlenog u prethodnih 12 meseci), bolovanje do 30 dana na teret poslodavca (najmanje 65% proseka, a 100% kod povrede na radu), i bolovanje preko 30 dana na teret RFZO. Svaka od ovih stavki ima svoju osnovicu i svoju šifru vrste prihoda u PPP-PD prijavi — detalje smo obradili u tekstovima o godišnjem odmoru i regresu i bolovanju i e-doznakama.
Česte greške u obračunu
- Ugovorena „plata” bez oznake bruto/neto. Razlika je 30–40% — uvek precizirajte u ugovoru (obrazac ugovora o radu).
- Zaboravljen minuli rad. Uvećanje od najmanje 0,4% po godini rada kod poslodavca je zakonska obaveza, ne opcija — inspekcija ga redovno traži.
- Doprinosi ispod najniže osnovice kod nepunog radnog vremena — obračun na stvarni (niži) bruto umesto na 51.297 RSD.
- Isplata pre prijave. Redosled je: PPP-PD → BOP → uplata poreza i doprinosa → neto zaposlenom.
- Stari parametri u novoj godini. Januar uvek donosi nov neoporezivi iznos i nove osnovice — obračun iz decembra ne sme se „kopirati”.
Zapošljavate nove ljude? Za novozaposlene sa evidencije NSZ država vraća 65–75% plaćenog poreza i doprinosa — uslove smo detaljno opisali u tekstu o poreskim olakšicama za zapošljavanje.
Često postavljana pitanja
Ko podnosi PPP-PD — firma ili knjigovođa? Formalno poslodavac, ali u praksi najčešće knjigovođa kao ovlašćeno lice preko svog eID pristupa. Za to je potrebno ovlašćenje u sistemu ePorezi.
Da li se PPP-PD podnosi i kada nema isplate? Da — ako zarada za mesec nije isplaćena do kraja narednog meseca, prijava se svejedno podnosi i doprinosi plaćaju najmanje na najnižu osnovicu.
Šta je BOP i zašto je važan? Broj odobrenja za plaćanje koji Poreska uprava dodeli po prihvatanju prijave. Bez njega uplata ne može da se poveže sa prijavom — plaćanje bez BOP-a pravi neraspoređene uplate i probleme u poreskom knjigovodstvu.
Da li mogu sam da obračunam zaradu u Excelu? Tehnički da, ali parametri se menjaju svake godine, a greška u osnovici ili redosledu koraka izlazi skuplje od knjigovodstva. Za brzu proveru koristite naš kalkulator zarade.
Kako vam mi pomažemo
Vodimo kompletan obračun zarada: od ugovora i minulog rada, preko PPP-PD prijava i BOP-a, do isplatnih listića i podsetnika na rokove. Ako zapošljavate prvog radnika ili prelazite sa „ručnog” obračuna, javite nam se — obračun zarada je deo naše usluge knjigovodstva.
Napomena: tekst je informativnog karaktera, sa parametrima koji važe u 2026. godini. Tačne iznose i obračun za konkretan slučaj proverite kod Poreske uprave ili sa knjigovođom.