Plaćeno i neplaćeno odsustvo (2026): kada se odobrava i koja prava daje
Pored godišnjeg odmora, zaposleni može da bude odsutan sa posla i po drugim osnovama — kao plaćeno ili neplaćeno odsustvo. Razlika je suštinska: kod plaćenog odsustva zaposleni prima naknadu zarade, kod neplaćenog ne. U praksi se najviše greši oko toga koliko dana plaćenog odsustva pripada po zakonu, da li je poslodavac dužan da odobri neplaćeno odsustvo i šta se dešava sa osiguranjem i doprinosima dok radnik nije na poslu. U ovom tekstu objašnjavamo kada se koje odobrava, koliko traje, kako se odobrava rešenjem i šta poslodavac mora da prati.
Plaćeno odsustvo
Plaćeno odsustvo je pravo zaposlenog da bude odsutan sa rada uz naknadu zarade, u slučajevima koje propisuje Zakon o radu i opšti akt poslodavca. Po zakonu, zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo ukupno do 5 radnih dana u kalendarskoj godini u slučajevima kao što su:
- sklapanje braka,
- porođaj supruge,
- teža bolest člana uže porodice,
- smrt člana uže porodice.
Opštim aktom poslodavca mogu se predvideti i dodatni slučajevi ili duže trajanje. Za vreme plaćenog odsustva zaposleni prima naknadu zarade, a doprinosi i porez se obračunavaju kao i na zaradu.
| Osnov | Tipično trajanje |
|---|---|
| Ukupno (sklapanje braka, porođaj supruge, teža bolest/smrt člana uže porodice i sl.) | do 5 radnih dana godišnje |
| Dobrovoljno davanje krvi | po posebnim pravilima, nezavisno od 5 dana |
| Dodatni slučajevi iz opšteg akta | prema aktu poslodavca |
Posebni slučajevi
U pojedinim situacijama (npr. dobrovoljno davanje krvi) zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo po posebnim pravilima, nezavisno od navedenih 5 dana. „Član uže porodice” i pojedini osnovi mogu biti bliže određeni opštim aktom, pa konkretne slučajeve uskladite sa pravilnikom firme.
Neplaćeno odsustvo
Neplaćeno odsustvo je odsustvo sa rada bez naknade zarade. Za razliku od plaćenog odsustva, ono nije zakonsko pravo zaposlenog — poslodavac ga može, ali ne mora odobriti, na osnovu zahteva zaposlenog i u skladu sa svojim opštim aktom.
Za vreme neplaćenog odsustva:
- miruju prava i obaveze iz radnog odnosa koja se stiču radom,
- zaposleni ne prima zaradu ni naknadu,
- pitanje osiguranja i doprinosa za to vreme treba rešiti u skladu sa propisima (jer nema isplate zarade kao osnovice).
Neplaćeno odsustvo se najčešće traži za duža privatna odsustva (npr. duže putovanje, lične obaveze, školovanje u inostranstvu) kada zaposleni i poslodavac postignu dogovor. Pošto za to vreme radnik ne radi i ne prima zaradu, a poslodavcu ostaje radno mesto „rezervisano”, obe strane treba jasno da definišu trajanje i uslove povratka u rešenju. U opštem aktu poslodavac može unapred urediti najduže trajanje neplaćenog odsustva koje je spreman da odobri i situacije u kojima ga po pravilu odobrava.
Pažnja na osiguranje za vreme neplaćenog odsustva
Pošto za vreme neplaćenog odsustva nema isplate zarade, nema ni redovne osnovice za doprinose. To može uticati na status zdravstvenog i penzijskog osiguranja u tom periodu. Pre odobrenja dužeg neplaćenog odsustva proverite kako se postupa sa doprinosima i osiguranjem za konkretan slučaj, da radnik ne ostane bez pokrića. Ovo je čest izvor naknadnih problema, pa ga vredi rešiti unapred.
Plaćeno i neplaćeno — ključne razlike
| Obeležje | Plaćeno odsustvo | Neplaćeno odsustvo |
|---|---|---|
| Naknada zarade | da | ne |
| Zakonsko pravo | da, u propisanim slučajevima | ne (po proceni poslodavca) |
| Trajanje | po pravilu do 5 dana godišnje | po dogovoru |
| Prava iz radnog odnosa | teku | miruju (stečena radom) |
Kako se odobrava
I plaćeno i neplaćeno odsustvo odobrava poslodavac rešenjem, na osnovu zahteva zaposlenog. Kod plaćenog odsustva poslodavac je vezan zakonskim pravom zaposlenog u propisanim slučajevima; kod neplaćenog odlučuje po svojoj proceni. Uslovi se mogu detaljnije urediti opštim aktom ili ugovorom o radu. Odsustvo se dokumentuje pisanim rešenjem — usmeni dogovor nije dovoljan i nosi rizik u eventualnom sporu ili kontroli.
Šta poslodavac mora da prati i česte greške
- da prizna zakonsko pravo na plaćeno odsustvo u propisanim slučajevima,
- da rešenjem dokumentuje svako odsustvo,
- da pravilno postupi sa doprinosima i osiguranjem za vreme neplaćenog odsustva.
Česte greške: odbijanje zakonskog plaćenog odsustva (npr. za smrt člana porodice), odobravanje odsustva „usmeno” bez rešenja, i zanemarivanje pitanja osiguranja kod dužeg neplaćenog odsustva.
Često postavljana pitanja
Koliko dana plaćenog odsustva mi pripada? Po zakonu ukupno do 5 radnih dana u kalendarskoj godini u propisanim slučajevima; opšti akt može predvideti više.
Mora li poslodavac da odobri neplaćeno odsustvo? Ne. Neplaćeno odsustvo nije zakonsko pravo — poslodavac može, ali ne mora da ga odobri.
Da li mi za vreme neplaćenog odsustva teče staž? Za vreme neplaćenog odsustva miruju prava i obaveze koje se stiču radom; pitanje staža i osiguranja zavisi od propisa i treba ga proveriti za konkretan slučaj.
Kako se odobrava odsustvo? Rešenjem poslodavca, na osnovu pisanog zahteva zaposlenog. Uslove uredite opštim aktom ili ugovorom o radu.
Kako vam pomažemo
Vodimo evidenciju odsustava i obračun naknada, i savetujemo kako pravilno postupiti sa doprinosima. Pogledajte knjigovodstvene usluge ili nam se javite.
Napomena: tekst je informativnog karaktera. Prava i trajanje proverite u Zakonu o radu i opštem aktu poslodavca.