IP Box i dvostruki troškovi istraživanja: kako softverska firma u Srbiji spušta porez na dobit sa 15% na 3%
Srpska firma koja sama razvija softver i naplaćuje ga kroz licencu može zakonito da plati 3% poreza na dobit umesto 15% na taj deo prihoda. Mehanizam se zove IP Box i propisan je članom 25b Zakona o porezu na dobit pravnih lica: 80% takozvanog kvalifikovanog prihoda izuzima se iz poreske osnovice.
Uz njega ide i druga olakšica — član 22g, koji troškove istraživanja i razvoja priznaje u dvostrukom iznosu u poreskom bilansu.
Kvaka je u tome što nijedna ne radi retroaktivno i nijedna se ne uključuje sama. Za IP Box morate deponovati autorsko delo najkasnije do isteka poreskog perioda u kom prvi put primenjujete olakšicu, i predati Obrazac OKP. Ko to propusti, izgubio je celu godinu.
Ko realno može da koristi IP Box
Uslovi su tri, i sva tri moraju biti ispunjena:
- Vi ste nosilac autorskog ili srodnog prava (ili podnosilac prijave pronalaska). Softver je autorsko delo po Zakonu o autorskom i srodnim pravima, pa softverske firme ovde ulaze prirodno.
- Prihod dolazi od davanja tog dela na korišćenje — licenca, pretplata, naknada za korišćenje. Ne računa se naknada za prenos autorskog prava u celini: ako prodate softver s potpisom i predate sva prava, taj prihod ne kvalifikuje.
- Delo je deponovano kod nadležnog organa — u praksi Zavod za intelektualnu svojinu — najkasnije do isteka poreskog perioda u kom prvi put koristite član 25b.
Iz ovoga sledi jedna bitna posledica koju firme redovno previde: klasični outsourcing ne prolazi. Ako radite razvoj za stranog naručioca i po ugovoru sva prava odmah prelaze na njega, vi niste nosilac prava i nemate šta da deponujete. IP Box je za proizvod, ne za sate.
Kako se računa kvalifikovani prihod
Obračun ide u dva koraka i radi se za svako delo posebno, na Obrascu OKP:
Korak 1. Od prihoda po osnovu naknade za korišćenje deponovanog dela oduzmu se poresko priznati rashodi u vezi sa tim delom (istorijski i tekući) — plate ljudi koji su ga razvijali, materijal, amortizacija opreme, usluge trećih lica.
Korak 2. Razlika se množi koeficijentom „nexus”: kvalifikovani rashodi / ukupni rashodi u vezi s tim delom. Kvalifikovani su oni koje ste stvarno imali razvijajući delo sopstvenim snagama; u imenilac ulaze i troškovi prema nerezidentima, prema povezanim licima, trošak sticanja samog prava i poreska amortizacija.
Dobijeni iznos je kvalifikovani prihod. Iz osnovice poreza na dobit izuzima se 80% tog iznosa. Na preostalih 20% plaća se standardnih 15% — otud efektivnih 3%.
Logika koeficijenta je jednostavna: što ste više razvoja kupili spolja, to manje olakšice dobijate. Ko je sve razvio u kući, ima koeficijent 1.
Obračun na realnim iznosima
Softverska firma d.o.o., sav razvoj radi sopstveni tim u Beogradu, kod nema kupljenih komponenti ni povezanih lica:
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Prihod od licenciranja deponovanog softvera u 2026. | 20.000.000 RSD |
| Poresko priznati rashodi u vezi sa tim delom | 8.000.000 RSD |
| Koeficijent (kvalifikovani / ukupni rashodi) | 1,00 |
| Kvalifikovani prihod | 12.000.000 RSD |
| Izuzimanje iz osnovice (80%) | 9.600.000 RSD |
Ako je oporeziva dobit pre izuzimanja 14.000.000 RSD:
| Bez IP Box-a | Sa IP Box-om | |
|---|---|---|
| Poreska osnovica | 14.000.000 RSD | 4.400.000 RSD |
| Porez na dobit (15%) | 2.100.000 RSD | 660.000 RSD |
| Ušteda | — | 1.440.000 RSD |
Da je ista firma polovinu razvoja kupila od podizvođača, koeficijent bi pao na oko 0,5, kvalifikovani prihod na 6.000.000 RSD, a ušteda na oko 720.000 RSD. Struktura razvoja direktno određuje veličinu olakšice — i to je razlog da se o njoj razmišlja pre nego što potpišete ugovor sa podizvođačem, a ne u martu kad se radi završni račun.
Član 22g: troškovi istraživanja i razvoja u dvostrukom iznosu
Ova olakšica nije rezervisana za startape — koristi je svako pravno lice koje sprovodi istraživanje i razvoj na teritoriji Srbije. Troškovi neposredno povezani s R&D projektom priznaju se u poreskom bilansu dvostruko.
Šta ulazi (po Pravilniku): zarade zaposlenih angažovanih na istraživanju, materijal, nematerijalna imovina i prava intelektualne svojine korišćena u projektu, oprema i njen zakup, stručna mišljenja i prenos znanja (osim od povezanih lica), troškovi pravne zaštite prava, troškovi pozajmljivanja za finansiranje projekta, proizvodne usluge.
Šta ne ulazi: troškovi prodaje, reklame i promocije novog proizvoda, opšti administrativni troškovi koji se ne mogu direktno vezati za projekat, obuka zaposlenih, tekuće održavanje.
Uslov koji obara najviše pokušaja: najmanje 90% zaposlenih angažovanih na projektu mora poslove obavljati na teritoriji Srbije.
Obračun: firma u toku godine ima 5.000.000 RSD troškova istraživanja i razvoja. U poreskom bilansu se priznaje 10.000.000 RSD, pa se poreska osnovica dodatno smanjuje za 5.000.000 RSD. Pri stopi od 15% to je 750.000 RSD manje poreza.
Jedno ograničenje: olakšica deluje samo kad imate oporezivu dobit. Ako je rezultat gubitak, korist se ne gubi zauvek — poreski gubitak se prenosi na naredne poreske periode — ali se odlaže. Osnove poreza na dobit i ko ga uopšte plaća razložili smo u tekstu o porezu na dobit od 15%.
Mogu li se 22g i 25b koristiti zajedno
U praksi se kombinuju, i to nije slučajno: kvalifikovani rashodi za IP Box definišu se upravo preko kriterijuma iz člana 22g, pa su dve olakšice sadržinski povezane. Ali ovo je tanak led — reč je o istim rashodima koji se broje u dva režima.
Pre nego što ih kombinujete za isto delo, zatražite mišljenje Ministarstva finansija na konkretan opis posla. To je jedini način da rizik svedete na nulu, a košta neuporedivo manje od naknadne kontrole.
Šta Poreska uprava traži u kontroli
Obe olakšice se primenjuju po principu samooporezivanja — niko vam ništa ne odobrava unapred, ali kontrola dolazi kasnije i gleda dokumentaciju. Držite spremno:
- potvrdu o deponovanju dela kod Zavoda za intelektualnu svojinu (ili prijavu pronalaska);
- ugovore o licenci i fakture po kojima je naplaćena naknada — s jasno vidljivim predmetom;
- specifikaciju projekta: ciljevi, faze, planirano trajanje;
- budžet projekta odobren od strane rukovodstva;
- mesečnu evidenciju po zaposlenom — koliko sati je ko proveo na kom projektu;
- evidenciju rashoda iz koje se vidi šta je kvalifikovani, a šta ukupni rashod;
- dokumentaciju o transfernim cenama ako u projektu učestvuju povezana lica — o tome smo pisali u tekstu o transfernim cenama;
- izjavu zakonskog zastupnika o tačnosti podataka.
Evidencija po zaposlenom je mesto gde pada najviše firmi. Ne može se rekonstruisati u decembru — vodi se od prvog dana projekta.
Kada se ne isplati
- Prihod je od sati, ne od licence. Klasična razvojna agencija koja fakturiše angažovanje nema kvalifikovani prihod.
- Firma je paušalac ili preduzetnik. Član 25b se odnosi na porez na dobit pravnih lica. Ako ste preduzetnik koji vodi knjige ili paušalac, ovo nije vaš režim.
- Iznosi su mali. Deponovanje, obračun na Obrascu OKP i uredna projektna evidencija koštaju vremena i para. Ispod nekoliko miliona dinara kvalifikovanog prihoda, korist zna da se izjednači s troškom administracije.
Šta konkretno uraditi do 31. decembra 2026
Ako mislite da bi vam IP Box mogao odgovarati za tekuću godinu, redosled je ovakav:
- Utvrdite šta je delo. Jedan proizvod, jedan modul ili više njih — obračun se radi po delu, pa i deponovanje ide po delu.
- Proverite ugovore sa klijentima. Ako u njima piše da sva prava prelaze na naručioca, nemate osnov. Ovo je najčešći razlog odbijanja i najskuplji za naknadno ispravljanje.
- Deponujte delo kod Zavoda za intelektualnu svojinu — najkasnije do 31. decembra 2026. za poresku 2026.
- Izdvojite rashode u vezi sa delom iz analitike: zarade tima, materijal, amortizacija, usluge trećih lica; posebno označite ono što je kupljeno spolja, jer ulazi u imenilac koeficijenta.
- Uvedite mesečnu evidenciju sati po projektu — ako je već nemate, počnite odmah; retroaktivno se ne pravi.
- Uradite probni obračun na Obrascu OKP pre kraja godine, da vidite da li iznos uopšte opravdava administraciju.
Često postavljana pitanja
Da li moram da registrujem softver kao patent? Ne. Softver se štiti kao autorsko delo. Za IP Box je dovoljno deponovanje kod Zavoda za intelektualnu svojinu; prijava pronalaska je alternativni put za patentibilne izume.
Do kada moram da deponujem delo? Najkasnije do isteka poreskog perioda u kom prvi put primenjujete član 25b. Za kalendarsku 2026. to znači do 31. decembra 2026.
Da li je izuzimanje obavezno kad ispunim uslove? Nije. Obveznik se opredeljuje — olakšica se koristi ako se za nju opredelite, po delu, uz Obrazac OKP.
Koliko traje olakšica? Član 25b nema vremensko ograničenje kao startap olakšice na zarade. Primenjuje se dok postoji kvalifikovani prihod od deponovanog dela.
Postoji li olakšica za ulaganje u tuđi startap? Da, član 50j daje poreski kredit od 30% uloženog novca, uz ograničenja (ulagač ne sme imati 25% ili više vlasništva, ulaganje se mora održati tri godine, postoje gornji limiti). To je zasebna tema.
Ako želite da proverimo da li vaš prihod uopšte kvalifikuje i da postavimo evidenciju pre kraja godine — javite nam se. U okviru knjigovodstva radimo poreski bilans, Obrazac OKP i projektnu dokumentaciju za R&D olakšice.
Napomena: tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje poresko savetovanje. Primena članova 22g i 25b zavisi od konkretnih ugovora i strukture razvoja; pre prve primene proverite obračun sa poreskim savetnikom.