Dopunski rad u 2026: dozvoljeni obim i doprinosi
Dopunski rad omogućava zaposlenom da, pored svog osnovnog posla sa punim radnim vremenom, radi i kod drugog poslodavca. To je čest način dodatne zarade i sve popularniji oblik angažovanja, naročito za IT i kreativne struke. Ali ima jasna ograničenja — i kod radnika i kod poslodavca koji ga angažuje. U ovom tekstu objašnjavamo ko može da radi dopunski, koji je dozvoljeni obim, kako izgleda ugovor, kako se obračunavaju doprinosi i koje su najčešće greške.
Šta je dopunski rad
Prema Zakonu o radu, zaposleni koji radi puno radno vreme kod jednog poslodavca može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem. Reč je o radu van punog radnog vremena kod osnovnog poslodavca — dakle, dodatnom angažovanju koje se obavlja pored redovnog posla.
Bitan uslov je da zaposleni već ima radni odnos sa punim radnim vremenom; dopunski rad je „dopuna” tom osnovnom angažovanju. Najčešće se koristi kada osoba ima specifičnu veštinu (programiranje, dizajn, prevođenje, konsalting) koju može da pruži i drugom poslodavcu pored matičnog posla, ili kada poslodavcu treba povremena stručna ispomoć bez zasnivanja punog radnog odnosa.
Dozvoljeni obim
Dopunski rad se može obavljati najviše do jedne trećine punog radnog vremena. Pošto puno radno vreme po pravilu iznosi 40 sati nedeljno, dopunski rad može trajati do otprilike jedne trećine tog fonda. Cilj ograničenja je da dodatno angažovanje ne ugrozi obavljanje osnovnog posla i ne dovede do prekomernog rada.
| Stavka | Vrednost |
|---|---|
| Puno radno vreme | 40 sati nedeljno |
| Maksimalan dopunski rad | do 1/3 punog radnog vremena |
| Uslov | postojeći radni odnos s punim radnim vremenom |
| Forma ugovora | obavezno pisana |
Dopunski rad nije isto što i dva posla
Važno je razlikovati dopunski rad od situacije u kojoj neko ima dva nezavisna radna odnosa. Dopunski rad pretpostavlja da osnovni radni odnos sa punim radnim vremenom već postoji; to je „nadgradnja”, a ne paralelno puno zaposlenje. Ako radnik nema puno radno vreme negde, pravi instrument može biti drugi ugovor o radu (nepuno radno vreme) ili neki oblik rada van radnog odnosa.
Ugovor o dopunskom radu
Dopunski rad se zasniva ugovorom o dopunskom radu, koji se zaključuje u pisanoj formi. U ugovoru se utvrđuju poslovi, vreme rada i naknada. Ovaj ugovor ne zasniva novi radni odnos sa punim obimom prava — to je poseban, dopunski oblik angažovanja.
Pošto dopunski rad ne stvara nov pun radni odnos, lice po tom osnovu nema „dupliranje” svih prava iz radnog odnosa (npr. nema poseban godišnji odmor po dopunskom ugovoru). Osnovna prava — odmor, zaštita, osiguranje — već su obezbeđena kroz osnovni radni odnos sa punim radnim vremenom. Dopunski ugovor reguliše samo dodatne poslove, njihov obim i naknadu.
Doprinosi i porez
Na naknadu za dopunski rad obračunavaju se porez na zaradu (10%) i odgovarajući doprinosi. Pošto je lice po osnovu osnovnog radnog odnosa već osigurano (PIO i zdravstveno), obračun doprinosa na dopunski rad ima svoje specifičnosti — najčešće se obračunava doprinos za PIO, dok zdravstveno već postoji po osnovu osnovnog posla. Ova razlika je upravo razlog zašto se obračun dopunskog rada ne sme „prepisati” sa običnog ugovora o radu: dvostruko obračunato zdravstveno ili izostavljen PIO su tipične greške koje vode naknadnim ispravkama i kamatama.
Zbog toga je tačan obračun bolje proveriti za konkretan slučaj. Okvirni neto/bruto odnos možete proceniti u kalkulatoru zarade, uz napomenu da konačan iznos zavisi od statusa zaposlenog.
Razlika u odnosu na druge oblike angažovanja
- Dopunski rad — za osobu koja već radi puno radno vreme; do 1/3 fonda.
- Ugovor o delu — jednokratan samostalan posao van delatnosti naručioca; ne zavisi od postojećeg zaposlenja.
- PP ugovor — privremen posao iz delatnosti, do 120 dana godišnje.
Izbor pravog instrumenta zavisi od toga da li osoba već ima puno radno vreme i kakav je posao po prirodi.
Na šta obratiti pažnju i česte greške
- dopunski rad je moguć samo ako zaposleni već radi puno radno vreme,
- obim je ograničen (do trećine punog radnog vremena),
- potreban je pisani ugovor,
- obračun doprinosa razlikuje se od običnog ugovora o radu.
Najčešće greške: angažovanje osobe koja nema puno radno vreme negde drugde, prekoračenje dozvoljenog obima i pogrešna prijava doprinosa (dvostruko obračunato zdravstveno ili izostavljen PIO).
Često postavljana pitanja
Može li nezaposleno lice da radi dopunski? Ne. Dopunski rad zahteva postojeći radni odnos sa punim radnim vremenom. Za nezaposlene postoje drugi oblici angažovanja.
Koliko sati sme da traje dopunski rad? Najviše do jedne trećine punog radnog vremena, dakle okvirno do ~13 sati nedeljno pri 40-časovnoj nedelji.
Da li poslodavac mora da zna za moj dopunski rad? Dopunski rad se zaključuje sa drugim poslodavcem; pravila o obaveštavanju osnovnog poslodavca proverite u svom ugovoru i opštem aktu.
Plaćaju li se doprinosi na dopunski rad? Da, ali specifično — pošto zdravstveno osiguranje već postoji po osnovnom poslu, najčešće se obračunava PIO. Tačan obračun proverite kod Poreske uprave.
Kako vam pomažemo
Obračunavamo naknade po dopunskom radu i radimo prijave Poreskoj upravi, vodeći računa o već postojećem osiguranju zaposlenog. Pogledajte knjigovodstvene usluge ili nam se javite.
Napomena: tekst je informativnog karaktera. Uslove proverite u Zakonu o radu, a obračun doprinosa kod Poreske uprave.