Ogranak ili predstavništvo stranog društva u Srbiji: šta sme koji i koje knjige vodi
Strana firma koja želi prisustvo u Srbiji ima tri realne opcije: da osnuje d.o.o., da registruje ogranak ili da otvori predstavništvo. Razlika između poslednja dva se stalno meša, a posledice su velike — jedan sme da fakturiše i zapošljava, drugi ne sme ni jedno ni drugo.
Kratko: ogranak posluje, predstavništvo samo priprema teren. Sve ostalo su detalji koji iz toga slede.
Ogranak: deo firme, ne nova firma
Ogranak je uređen Zakonom o privrednim društvima (Deo jedanaesti, čl. 567 i dalje). Definicija je važnija nego što izgleda: ogranak je izdvojeni organizacioni deo društva koji nema svojstvo pravnog lica. On istupa u pravnom prometu u ime i za račun matičnog društva, a matično društvo odgovara neograničeno za sve obaveze nastale poslovanjem ogranka.
Praktično to znači:
- ogranak može da obavlja delatnost, fakturiše i naplaćuje u Srbiji;
- može da zapošljava i da bude poslodavac po srpskom Zakonu o radu;
- dobija matični broj i PIB i otvara račun kod banke u Srbiji;
- nema sopstveni kapital i nema sopstvenu imovinu odvojenu od matične firme;
- ne postoji „zaštitni zid” odgovornosti — za dug ogranka odgovara ceo strani osnivač.
Ta poslednja stavka je glavni razlog zbog kog se većina stranih investitora ipak odluči za d.o.o.: kod društva sa ograničenom odgovornošću rizik je ograničen na uloženo, a minimalni osnovni kapital je simboličan. Poređenje i postupak osnivanja opisali smo u vodiču kako osnovati d.o.o. u 2026.
Predstavništvo: sme da priprema, ne sme da zarađuje
Predstavništvo stranog privrednog društva uređeno je istim delom zakona. Njegov domet je uzak: prethodne i pripremne radnje — istraživanje tržišta, promocija, pregovori, uspostavljanje kontakata. Ugovore može zaključivati samo za sopstvene potrebe (zakup kancelarije, nabavka opreme, angažovanje ljudi za rad predstavništva).
Ono što predstavništvo ne sme: da prodaje, fakturiše promet, isporučuje robu ili usluge klijentima u Srbiji. Ako u praksi počne da radi upravo to, izlaže se riziku da mu se posao prekvalifikuje u stalnu poslovnu jedinicu — sa poreskim posledicama unazad.
Poređenje na jednom mestu
| Ogranak | Predstavništvo | d.o.o. | |
|---|---|---|---|
| Pravno lice | ne | ne | da |
| Obavlja privrednu delatnost | da | ne | da |
| Fakturiše klijentima u Srbiji | da | ne | da |
| Zapošljava | da | za sopstvene potrebe | da |
| Odgovornost | matična firma, neograničeno | matična firma | ograničena na kapital |
| Registracija u APR-u | obavezna | obavezna | obavezna |
| Naknada za registraciju (2026) | 8.000 RSD | 8.000 RSD | 8.000 RSD |
| Vodi poslovne knjige | da | u obimu svog poslovanja | da |
| Porez na dobit | kao stalna poslovna jedinica | po pravilu ne nastaje dobit | 15% |
Naknada APR-a za registraciju osnivanja ogranka domaćeg pravnog lica je manja i iznosi 4.000 RSD, koliko se plaća i za registraciju promena ili brisanje ogranka. Iznosi važe po odluci o naknadama koja se primenjuje od 1. januara 2026.
Šta ogranak duguje Poreskoj upravi i APR-u
Ovo je deo koji se najčešće potceni. Ogranak stranog pravnog lica nije „lakša verzija firme” — administrativno je gotovo isto opterećen kao d.o.o.
Poslovne knjige i finansijski izveštaji. Zakon o računovodstvu izričito obuhvata ogranke i druge organizacione delove stranih pravnih lica. Ogranak vodi dvojno knjigovodstvo — dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige — i predaje finansijske izveštaje APR-u kao i domaća pravna lica. Rokovi su isti kao za sve ostale; pregled je u tekstu o završnom računu i finansijskim izveštajima.
Porez na dobit. Ogranak je tipičan primer stalne poslovne jedinice nerezidenta. Oporezuje se dobit koju ostvari poslovanjem u Srbiji, po stopi od 15%. Podnosi se poreski bilans i poreska prijava, u roku od 180 dana od isteka poreskog perioda — za kalendarsku godinu to je 29. odnosno 30. jun. Osnovicu i akontacije objasnili smo u tekstu o porezu na dobit.
PDV. Kao i svaki drugi obveznik, ogranak ulazi u sistem PDV-a kada u periodu od 12 meseci pređe prag prometa od 8.000.000 RSD, a može se registrovati i dobrovoljno ranije. Detalji su u vodiču o registraciji za PDV.
Zarade. Ako ogranak zapošljava, obračunava zarade, plaća porez i doprinose i podnosi PPP-PD kao svaki poslodavac.
Devizni status. Ogranak stranog pravnog lica upisan u registar u Srbiji smatra se rezidentom u smislu deviznih propisa, pa može imati rezidentni račun i poslovati u dinarima na domaćem tržištu. Predstavništvo taj status po pravilu nema.
Stvarni vlasnici. I ogranci stranih privrednih društava i predstavništva stranih pravnih lica su registrovani subjekti u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika. To je obaveza koja se kod stranih struktura najčešće previdi, a rokovi i kazne su opisani u tekstu o evidentiranju stvarnih vlasnika.
Dokumentacija za registraciju
Za registraciju ogranka ili predstavništva stranog društva u APR-u po pravilu je potrebno:
- odluka nadležnog organa matičnog društva o osnivanju ogranka odnosno predstavništva,
- izvod iz registra u kojem je matično društvo registrovano, ne stariji od propisanog roka,
- dokaz o zastupniku i njegovo ovlašćenje,
- dokaz o adresi u Srbiji,
- dokaz o uplati naknade.
Strana dokumenta idu uz apostil (ili punu legalizaciju, zavisno od države) i overen prevod na srpski. Pribavljanje te dokumentacije, a ne sam postupak u APR-u, je ono što obično određuje ukupno trajanje — na registraciju računajte dane, na papirologiju iz inostranstva nedelje.
Kako izabrati
- Predstavništvo ima smisla samo dok istražujete tržište i ne nameravate da naplaćujete. Čim se pojavi prvi klijent koji traži fakturu, izabrali ste pogrešan oblik.
- Ogranak je logičan kada matična firma želi da posao u Srbiji ostane pravno njen — na primer zbog referenci, ugovora ili licenci koje glase na matičnu firmu — i kada je spremna da odgovara celom imovinom.
- d.o.o. je podrazumevani izbor kada želite ograničenu odgovornost, lokalnog partnera, ili nameravate da posao kasnije prodate odvojeno od matične firme.
Ako još birate između ova tri oblika, pregled i konkretne korake držimo na stranici ogranak stranog društva, a poređenje sa osnivanjem firme na stranici osnivanje firme.
Često postavljana pitanja
Da li ogranak može da ima drugačiju delatnost od matične firme? Može — ogranak se registruje sa svojom pretežnom delatnošću, koja ne mora biti identična delatnosti matičnog društva.
Da li predstavništvo mora da vodi knjige? Vodi evidenciju o sopstvenom poslovanju i troškovima. Pošto ne ostvaruje promet, obim je znatno manji nego kod ogranka, ali „ništa” nije tačan odgovor.
Može li se predstavništvo pretvoriti u ogranak? Ne konverzijom u pravom smislu. U praksi se registruje ogranak, a predstavništvo briše iz registra.
Ko potpisuje ugovore koje sklapa ogranak? Zastupnik ogranka, ali pravno je ugovorna strana matično strano društvo — ogranak nastupa u njegovo ime i za njegov račun.
Da li ogranak plaća porez po odbitku pri prenosu dobiti matičnoj firmi? Ogranak nema „dividendu” u klasičnom smislu jer nije pravno lice. Tretman prenosa sredstava zavisi od okolnosti i ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja — proverite pre prvog transfera, ne posle.
Ako vodite stranu firmu i birate oblik prisustva u Srbiji, javite nam se — pomažemo pri registraciji ogranka ili firme i preuzimamo knjigovodstvo, poreske prijave i obračun zarada.
Napomena: tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet. Uslove za konkretan slučaj proverite kod APR-a, Poreske uprave ili sa advokatom.