Devizni račun i naplata iz inostranstva za firme (2026)
Za sve veći broj srpskih firmi — pre svega IT, dizajn i konsalting — klijenti su u inostranstvu, a novac stiže u evrima ili dolarima. Da bi ta naplata bila legalna i uredna, firmi je potreban devizni račun i razumevanje pravila deviznog poslovanja: kako se priliv pravda, kako se konvertuje u dinare i koje obaveze prate svaki priliv iz inostranstva.
U ovom tekstu objašnjavamo kako firma otvara devizni račun, kako teče naplata iz inostranstva, šta je obaveza pravdanja priliva i na šta da obratite pažnju.
Devizni račun — šta je i kome treba
Devizni račun je bankovni račun firme namenjen primanju i držanju stranih valuta. Otvara se u banci, najčešće uz tekući (dinarski) račun. Potreban je svakoj firmi koja:
- izvozi usluge ili robu i naplaćuje iz inostranstva,
- prima uplate sa stranih platformi ili od stranih klijenata,
- ima troškove u devizama prema inostranstvu.
Za razliku od frilensera koji naplaćuju kao fizička lica, firma priliv vodi kroz svoj devizni račun i knjigovodstvo.
Kako teče naplata iz inostranstva
- Izdate fakturu stranom klijentu (u stranoj valuti), uz tačne podatke o deviznom računu i SWIFT/IBAN.
- Klijent uplaćuje na vaš devizni račun.
- Banka traži osnov priliva (instrukcija/šifra osnova) — pravdate čime je priliv nastao (npr. izvoz usluga).
- Sredstva koristite u devizama (za inoplaćanja) ili konvertujete u dinare.
Devizni priliv se knjiži po srednjem kursu NBS na dan priliva, a kursne razlike (zbog promene kursa) se evidentiraju u knjigama. Ovo je deo redovnog knjigovodstva za firme koje rade sa inostranstvom.
Pravdanje priliva i rokovi
Devizni propisi traže da se svaki priliv pravda osnovom — banka ne „pušta” novac bez instrukcije o tome šta je priliv. Za izvoz usluga to je najčešće faktura i odgovarajuća šifra osnova. Kod nekih poslova postoje i rokovi naplate/izveštavanja prema propisima o deviznom poslovanju, pa je važno da priliv ne ostane „nepravdan” na računu.
Praktičan savet: uskladite podatke na fakturi (naziv, IBAN, opis usluge) sa onim što banka traži — najviše zastoja nastaje zbog nepotpune instrukcije.
Konverzija u dinare
Deo deviza firme po pravilu konvertuju u dinare jer se domaće obaveze (porezi, doprinosi, zarade) plaćaju u dinarima. Konverzija ide po kursu banke; razlika između kursa banke i srednjeg kursa NBS, kao i promene kursa između fakturisanja i naplate, daju kursne razlike (pozitivne ili negativne), koje utiču na rezultat i porez na dobit.
PDV i izvoz usluga
Izvoz usluga stranom licu je, pod uslovima, oslobođen PDV-a (mesto prometa je u inostranstvu) — ali to zavisi od vrste usluge i statusa primaoca. Ovo se evidentira u POPDV-u i tu se često greši, pa proverite tretman svake vrste usluge pre fakturisanja.
Često postavljana pitanja
Treba li firmi poseban račun za svaku valutu? Banke obično vode devizni račun sa podračunima po valutama (EUR, USD…). U praksi se otvara jedan devizni račun koji prima više valuta.
Moram li odmah da konvertujem devize u dinare? Ne morate sve — devize možete držati i koristiti za inoplaćanja. Konvertujete onoliko koliko vam treba za domaće obaveze. Pravila o eventualnim ograničenjima proverite sa bankom/knjigovođom.
Da li je naplata preko Wise/PayPal ista kao bankovni priliv? Za firmu je najčistije da priliv ide direktno na devizni račun, jer se lako pravda i knjiži. Posrednici mogu komplikovati pravdanje osnova — proverite pre nego što ih koristite za poslovne uplate.
Šta su kursne razlike? Razlika u vrednosti deviza zbog promene kursa između fakturisanja i naplate/konverzije. Knjiže se kao prihod ili rashod i utiču na poreski rezultat.
Kako vam mi pomažemo
Pomažemo oko deviznog poslovanja: ispravne fakture za inostranstvo, pravdanje priliva, knjiženje kursnih razlika i PDV tretman izvoza usluga. Javite nam se ako naplaćujete iz inostranstva.
Napomena: tekst je informativnog karaktera, ažuriran prema stanju u junu 2026. Tačna pravila deviznog poslovanja i PDV tretman izvoza usluga proverite kod NBS, Poreske uprave ili sa knjigovođom.